Više o mikrobiomima pogledajte na ovoj stranici – https://aspergillosis.org/the-host-its-microbiome-and-their-aspergillosis/?highlight=microbiomes
Mikrobiom crijeva – mentalno zdravlje i imuni sistem
Najdobro proučavan mikrobiom je crijevni. U crijevima postoji oko 100 triliona (100 000 000 000 000!) bakterija oko 1000 različitih vrsta. Ove bakterije mogu komunicirati s mozgom preko nečega što se zove mikrobiota-crijeva-mozak osa, što opisuje dvosmjernu interakciju između mozga i crijeva. Crijeva su u stanju da šalju poruke mozgu u obliku hemikalija (zvanih neurotransmiteri) koje putuju duž nerava i kroz krvotok da stignu do mozga gdje imaju različite efekte. Ove neurotransmitere proizvode bakterije koje žive u crijevima.
Mikrobiom crijeva je regulator nivoa stresa i anksioznosti i ima snažan utjecaj na raspoloženje i depresiju. To je pokazano kroz nekoliko studija. Na primjer, studije na miševima su pokazale da oni koji nemaju crijevni mikrobiom (koji se nazivaju miševi bez klica) imaju abnormalno jak odgovor na stres u poređenju s miševima koji imaju crijevni mikrobiom.[1]. Zanimljivo je da je ovaj pojačani odgovor smanjen nakon dodavanja rezidentne crijevne bakterije tzv Bifidobacterium. Ova vrsta, zajedno s još jednom ključnom vrstom tzv Lactobacillus, pokazalo se da značajno smanjuje anksioznost kod ljudi[2]. Transplantacija fekalne mikrobiote (FMT) je proces u kojem se fekalije zdravog donora transplantiraju u primatelja kako bi se uspostavila ravnoteža bakterija u crijevima. FMT eksperimenti su izvedeni od zdravih pacijenata do onih sa simptomima depresije i anksioznosti i obrnuto; u svakom slučaju, bolesni pacijenti su prijavili smanjenje simptoma nakon transplantacije, a zdravi pacijenti su prijavili povećanje simptoma[3]. Konačno, serotonin je hormon koji djeluje u mozgu i izaziva pozitivno i veselo raspoloženje. Ovaj hormon proizvode crijevne bakterije i, zapravo, oko 90% tjelesnog serotonina stvaraju te bakterije[4]. Ovo je samo nekoliko primjera koji pokazuju utjecaj crijevnih bakterija na mentalno zdravlje.
Da biste pročitali više o utjecaju crijevnog mikrobioma na mentalno zdravlje, pogledajte ovaj članak BBC-a – https://bbc.in/3npHwet
Na naš imuni sistem (tj. sistem koji nam pomaže u borbi protiv infekcije) također utiče crijevni mikrobiom. Različite crijevne bakterije mogu stimulirati imunološke stanice (T ćelije) da se specijaliziraju za specifičnu vrstu stanica koje se nazivaju T regulatorne stanice (ili Tregs). Tregovi potiskuju imuni sistem i stoga se mogu razviti pretjerane alergijske reakcije (npr. ekcem) zbog smanjene aktivacije ovih imunoloških stanica. U crijevima, neke bakterije su sposobne aktivirati Tregs. Ovo sugerira mogućnost davanja ovih vrsta pacijentima s pretjerano aktivnim alergijskim odgovorima kako bi se ublažile alergije i upale. Ova hipoteza daje početne rezultate koji su ohrabrujući, na primjer kod ekcema, https://nationaleczema.org/topical-microbiome/. Također pogledajte odjeljak na kraju o probioticima.
Mikrobiom pluća i crijeva – alergija i astma
Donji disajni putevi su dom različite populacije mikroorganizama – nazvanog mikrobiom pluća. Sastav ovog mikrobioma se razlikuje od sastava crijeva. Mnogo je manje bakterija prisutno u plućima u odnosu na crijeva i ovo okruženje je mnogo teže proučavati, uglavnom zato što su metode dobivanja uzoraka pluća invazivne. U početku se vjerovalo da su pluća sterilna sredina koja ne sadrži bakterije, a mikrobiom pluća nije otkriven sve do posljednjih godina, stoga se o ovoj populaciji zna mnogo manje u odnosu na crijeva.
Ono što je poznato je da mikrobiom pluća igra ulogu u zdravlju disajnih puteva i da je smanjena raznolikost vrsta mikroba povezana s bolešću – sa većim smanjenjem raznolikosti povezano je sa težim bolestima. Važno je da je mikrobiom pluća povezan sa mikrobiomom crijeva preko osovine pluća i crijeva, a respiratorne i gastrointestinalne bolesti često su prisutne zajedno. To dvoje je povezano putem imunološkog sistema i komunikacija se odvija, kao i sa crijevima i mozgom, putem kemijskih glasnika. To znači da izgleda da promjene u crijevnom mikrobiomu imaju utjecaj na alergijske reakcije disajnih puteva i astmu. Nekoliko studija je pokazalo da pacijenti sa astmom imaju izmijenjen raspon vrsta u mikrobiomima pluća i crijeva u odnosu na osobe koje nisu astmatičare, a smatra se da ova neravnoteža doprinosi preosjetljivosti i hiperreaktivnosti imunološkog sistema.
Jedna vrsta bakterija tzv Bacteroides fragilis (B. fragilis) je pokazano na eksperimentalnim modelima miševa (namijenjenih da simuliraju astmu) da regulira ravnotežu između vrste imunološkog odgovora koji tijelo proizvodi[5]. Alergijski inflamatorni odgovori nastaju specifičnim putem (koji se naziva Th2 put), dok nealergijski imuni odgovori nastaju drugim putem (Th1). Ova vrsta bakterija je važna jer kontrolira ravnotežu između ova dva puta kako bi se osiguralo da nijedan od odgovora ne postane dominantan. B. fragilis oslanja se na ugljikohidrat koji se zove N-glikan i proizvodnja N-glikana je smanjena kod pacijenata s teškom astmom[6]. Ovo otežava B.fragilis da raste pa je vjerovatnije da bi alergijski (Th2) odgovor mogao dominirati jer ravnoteža između dva puta postaje manje regulirana. Ovo je jedan primjer koliko crijevne bakterije mogu biti važne u bolesti poput alergijske astme.
Kliknite na ovaj link da pročitate više o povezanosti crijeva i pluća i njenoj važnosti za COVID-19 – https://bit.ly/3FooPOp
Budućnost – probiotici, FMT i istraživanja
Probiotici se definišu kao 'živi mikroorganizmi koji kada se daju u adekvatnim količinama daju zdravstvenu korist domaćinu (osobi)'. Dolaze u različitim oblicima i uzimaju se za različite zdravstvene prednosti, pri čemu različite imaju različite sastave bakterija.
Probiotici su proučavani posljednjih godina za primjenu kod astmatičnih pacijenata sa alergijskom senzibilizacijom. Urađeni su neki eksperimenti kako bi se testirali probiotici kao tretman za astmu i pokazali su se uspješnim. Na primjer, jedna studija je dala probiotike za 160 astmatične djece u dobi od 6-18 godina u obliku kapsula tokom 3 mjeseca; rezultati su pokazali da pacijenti imaju smanjenu težinu astme, poboljšanu kontrolu astme, povećanu vršnu brzinu ekspiratornog protoka i smanjen nivo IgE (markera alergije)[7]. Značajno je da su mnoge studije rađene na ovu temu provedene na miševima ili djeci i rezultati su nedosljedni, tako da je potrebno više istraživanja u ovoj oblasti prije nego što se probiotici mogu preporučiti kao tretman.
FMT je dokazano efikasan tretman za Clostridium difficile infekcija, ali eksperimenti još nisu u potpunosti proučeni kod alergijskih bolesti. Trenutno je u toku kliničko ispitivanje za oralno inkapsulirano FMT u liječenju alergije na kikiriki i faza I je završena, ali rezultati još nisu objavljeni. Kako ova ispitivanja postaju sve brojnija, vjerovatno će se proširiti na alergijsku astmu, a možda čak i na alergijsku Aspergillus-senzibilizacija. Kako sada stoji, postoji određeni otpor takvim suđenjima jer se neki ljudi protive ideji prenošenja stolice s jedne osobe na drugu ili su je 'zaluđeni'. Međutim, u stvarnosti, FMT nije transplantacija fekalija, već mikrobiote iz crijeva. Nadalje, nisu sva ispitivanja FMT-a imala pozitivne ishode – ispitivanje na pacijentima s transplantacijom hematopoetskih matičnih stanica pokazalo se kobnim za jednog čovjeka koji je primio uzorak donora koji nije bio testiran na vrstu rezistentne na lijekove. E.coli [8]. FMT istraživanje za alergiju je još uvijek u ranoj fazi i potrebno je više istraživanja kako bi se osigurala njegova sigurnost, ali nema sumnje da ima veliki potencijal za budućnost.
Ipak, održavanje zdrave ravnoteže bakterija u mikrobiomima crijeva i pluća važno je za svačije zdravlje i dobrobit. Tome pomaže posedovanje a zdrava uravnotežena prehrana koja sadrži puno vlakana i jesti hranu koja sadrži puno korisnih bakterija poput prirodnog jogurta ili kefira. Iako ih NHS ranije ne preporučuje kao tretman, možda biste trebali razmisliti uzimanje probiotika. Međutim, morate biti svjesni da se probiotici smatraju dodacima prehrani za razliku od lijekova i stoga proizvodnja ovih proizvoda nije regulirana, što znači da ne možete biti sigurni da sadrže bakterije navedene na etiketi. Također je vrijedno napomenuti da će probiotici koji se koriste u kliničkim ispitivanjima vjerovatno biti učinkovitiji od onih koji se mogu kupiti u slobodnoj prodaji jer vjerovatno sadrže veću dozu i više vrsta.
Postoje dobri dokazi da je uzimanje probiotika dok ste na antibioticima efikasno u smanjenju dijareje uzrokovane antibioticima, ali opet, ovo još nije preporučeno liječenje. Glavne vrste na koje treba obratiti pažnju su Lactobacillus (L) rhamnosus. L. acidophilus i L.casei. također, Bifidobacterium (B) lactis i Saccharomyces (S) boulardii. Da bi ovi probiotici bili efikasni, potrebna je doza od 10 milijardi (10^10) cfu (bakterija). Ako na proizvodu nije navedena doza, vjerovatno je da ne sadrži dovoljno bakterija da bi imao značajan učinak. Nadalje, doza od preko 10 milijardi nije korisna i može uzrokovati štetne zdravstvene posljedice kao što je bol u trbuhu. Studija sprovedena u Holandiji sastavila je listu preporučenih probiotika različitih proizvođača za lečenje dijareje tokom uzimanja antibiotika. Ova studija nije rađena u Velikoj Britaniji, tako da svi ovi probiotici možda nisu dostupni ovdje, ali vrijedi ih vidjeti. Pogledajte ovu listu OVDJE. Imajte na umu da je ocjena s tri zvjezdice najbolja, ali ocjena s jednom zvjezdicom je i dalje vrijedna preporuke.
Da zaključimo, znamo da su mikrobiomi izuzetno važni za naše zdravlje, stoga pazite na svoje koliko god možete.
Želite znati šta jesti za zdrava crijeva? Pratite ovaj link – https://bbc.in/31Rhfx1
[1] https://physoc.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1113/jphysiol.2004.063388
[2] https://www.cambridge.org/core/journals/british-journal-of-nutrition/article/assessment-of-psychotropiclike-properties-of-a-probiotic-formulation-lactobacillus-helveticus-r0052-and-bifidobacterium-longum-r0175-in-rats-and-human-subjects/2BD9977C6DB7EA40FC9FFA1933C024EA
[3] https://bmcpsychiatry.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12888-020-02654-5
[4] https://ieeexplore.ieee.org/document/8110878
[5] https://academic.oup.com/glycob/article/25/4/368/1988548
[6] https://www.researchgate.net/publication/233880834_Transcriptome_analysis_reveals_upregulation_of_bitter_taste_receptors_in_severe_asthmatics
[7] Efikasnost primjene laktobacila kod djece školskog uzrasta sa astmom: randomizirano, placebom kontrolirano ispitivanje – PubMed (nih.gov)
[8] https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa1910437?query=featured_home