Puleaina le manava
By

Le mautonu

O le le manava e faauigaina o le 'lagona ua e le manava', ma o le toatele oi tatou e masani i lena lagona pe a tatou tamomoe solo aʻo laiti pe i tausaga mulimuli ane aʻe i luga o mauga pe faanatinati mo se pasi. I lenei tulaga o le mea moni o se tali masani masani i le faʻamalosi ma matou faʻalelei i ai aua e mafai ona tatou pulea.

Ae peita'i pe a tatou lagona le manava ma tatou te le'i fa'amalosia i tatou lava e matua ese lava le mataupu. Matou te le toe lagona le pulea ma tasi le taunuuga o le matou popolega maualuga tula'i. O le taimi lava e amata ai ona tatou popole, o le lagona e mafai ona faʻafefeteina, lea e naʻo le leaga o mea ona o le mea lava lea e mafai ona mafua ai le le manava. E sili atu ona faigofie le manava pe a tatou tumau i le filemu e mafai.

E mafai ona fa'afuase'i ona le manava (e pei o se osofa'iga tu'i) pe fa'asolosolo malie. E mafai ona tumau mo se taimi umi ma avea ma se maʻi tumau. Ina ia aloese mai le soona popolevale e taua le toe faafoi atu o tagata ua aafia (ma'i ma le tausi ma'i) e pulea le tulaga, ma o le mea lena e fai e lau foma'i. O lea e taua ai lou logoina o lau foma'i e uiga i so'o se fa'alavelave fa'afuase'i o le manava. (NB o lau foma'i e fa'atatau ile le manava e pei ole dispnoea).

 

Mafuaaga

 

Osofaiga mata'utia

O se osofa'iga fa'afuase'i e mana'omia ai lou va'ai vave i se foma'i, aua e masani ona mana'omia vave togafitiga. Tagata e iai selafaʻamaʻi papala toto papala (COPD) poo le faaletonu o le fatu e masani lava ona saunia lelei e a latou fomaʻi, ma se fuafuaga faʻatino e aofia ai le amataina o togafitiga aʻo leʻi oʻo mai le fomaʻi. Afai e fou ia oe saili fesoasoani faafomai e aunoa ma le faatuai.

I se vaega o tagata e maua i le aspergillosis, e masani ona maua i le sela, COPD ma faʻamaʻi (fiva limōnia ma le bronchitis) e mafaufau i ai. O le Faiga Faavae a Peretania lisi mafuaaga masani nei:

  • Ose fa'alavelave ole sela: Atonu e te lagona ua fufusi lou fatafata pe e te lagona foi o loo e tagi nai lo le le manava.
  • O se faʻafitauli o le COPD: Atonu e sili atu lou manava ma le vaivai nai lo le masani ma o au auala masani e pulea ai lou manava e le lelei tele.
  • pulmonary embolism. O le taimi lea e iai ni pa'u i totonu o alatoto o ou māmā na malaga mai isi vaega o lou tino, e masani lava o ou vae po'o lima. E mafai ona la'ititi la'ititi nei pa'u ma mafua ai le tiga tele. O le tele o pupuni e mafai ona fa'asa'oloto i se taimi umi ma fa'atupu ai le leaga o lou lagona le manava, ma i'u ai ina e le mānava mo se taimi umi i aso uma.
  • Fa'ama'i mama e pei ole fiva limōnia ma le bronchitis.
  • Pneumothorax (fa'aigoa fo'i mama pa'u)
  • O le fa'ama'i o le pulmonary po'o le fa'afefeteina po'o le sua i totonu o ou mama. Atonu e mafua ona o le faaletonu o lou fatu e pamu ai le sua solo solo lelei pe ona o se ma'i ate, kanesa po'o fa'ama'i. E mafai foi ona mafua ai le manava umi, ae e mafai ona toe suia pe a iloa le mafuaaga.
  • Se fatu fatu (e ta'ua fo'i o le toto o le alatoto)
  • Fa'ata'i fatu. Ose fatu fa'aletonu lea. Atonu e te lagona le misia o le tata o lou fatu pe e te oo foi i le tata.
  • Hyperventilation poʻo se osofaʻiga faʻafefe.

 

Le manava umi (fa'aumi).

O le le lava o le mānava e masani lava o se fa'ailoga o se ma'i fa'ama'i e pei o le sela, Allergic Bronchopulmonary Aspergillosis (ABPA), Chronic Pulmonary Aspergillosis (CPA), oona ma isi mea. O le Faiga Faavae a Peretania lisi mafuaaga masani nei:

  • Fa'ama'i fa'alavelave fa'afuase'i (COPD)
  • Loto o le fatu. E mafai ona mafua ona o faʻafitauli i le pao, valve poʻo maso fatu o lou fatu.
  • Fa'ama'i o le mama fa'atasi (ILD), faʻatasi ma idiopathic pulmonary fibrosis (IPF). O tulaga ia e fa'atupu ai le fula po'o le ma'ila i totonu o ou māmā.
  • Alveolitis ma'i, ose fa'ama'i mama mama i nisi o pefu e te manavaina.
  • Fa'ama'i mama tau pisinisi po'o galuega pei o le asbestosis, lea e mafua ona o le aafia i asbestos.
  • Bronchiectasis. O le taimi lea e ma'ila ma fa'asese ai au fa'a'au'a'a'ai e mafua ai le fa'atupu o le fula ma tale tumau.
  • Muscular dystrophy po'o myasthenia gravis, lea e mafua ai le vaivai o maso.
  • Anemia ma fa'ama'i fatuga'o.
  • O le tino puta, leai se malosi, ma lagona le popole po o le atuatuvale e mafai fo'i ona e lagona le le manava. Atonu e masani ona e iai nei fa'afitauli fa'atasi ma isi tulaga. O le togafitia o latou o se vaega taua o le togafitia o lou le manava.

 

Su'esu'eina le manava

O le a mana'o lau foma'i e su'esu'e po'o le a le mea e mafua ai lou le manava ma, e pei ona e va'ai i luga, e tele avanoa e mafai ai ona umi se taimi o su'esu'ega. I se vaega o tagata e maua i le aspergillosis o le lisi e sili atu ona pupuu ae o lau fomaʻi e manaʻomia pea ona mautinoa ua ia mauaina le mafuaʻaga saʻo. E tele fautuaga aoga luga ole upega tafa'ilagi a le BLF mo tagata o le a alu e vaai la latou fomaʻi mo le taimi muamua ma le manava, e aofia ai le puʻeina o ituaiga o gaioiga e te manava ai i luga o le telefoni ma se mea pueata ma faʻaali le puʻeina i lau fomaʻi.

FAAMANATU pe afai o oe ose ma'i e le manava e masani ona fesiligia oe i nisi taimi e togi lau maualuga ole manava mai le 1-5 ile fa'aogaina ole fua lea:

 

vasega Tulaga o le manava e feso'ota'i ma gaioiga
1 E le fa'alavelave i le manava se'i vagana le fa'amalositino malosi
2 Pupu le manava pe a faanatinati i luga o le maualuga pe savali i luga o se mauga laʻititi
3 Savali lemu nai lo le tele o tagata i luga o le tulaga, tu pe a uma le maila pe sili atu, pe tu pe a uma le 15 minute e savali i lau lava saoasaoa
4 Tu mo le manava pe a uma ona savali pe tusa ma le 100 iata pe a maeʻa ni nai minute ile eleele laugatasi
5 Ua le manava e alu ese mai le fale, pe manava pe a tatala

Puleaina o le Le manava

O le taimi lava e fa'amautu ai le mafua'aga o lou le manava, e mafai loa e oe ma lau foma'i ona galulue fa'atasi e fa'atonutonu lau manava. O mea e mafai ona e faia e aofia ai (mai le upega tafaʻilagi a le BLF):

  • Afai e te ulaula, maua se fesoasoani e tuu ai. E iai fa'amaoniga lelei o le va'ai atu i se tasi ua a'oa'oina e fesoasoani i tagata e taofi le ulaula tapaa, fa'apea fo'i ma le inuina masani o vaila'au e sui ai le nicotine ma/po'o le tu'inanau, e fa'ateleina ai lou avanoa e avea ai oe ma tagata e le ulaula tapaa mo se taimi umi.
  • Ia maua se fulū jab tausaga uma.
  • taumafai nisi faiga mānava. E iai auala eseese e mafai ona e fa'aogaina e fesoasoani ai ia te oe e pulea lou manava. Afai e te fa'ata'ita'iina nei mea ma fa'aoga i aso uma, o le a latou fesoasoani ia te oe pe a e toaga ma e le manava. O le a latou fesoasoani foi ia te oe e pulea pe afai e te le manava faafuase'i. O nisi o faʻataʻitaʻiga o:
    – Feula a'o e alu: manava i fafo pe a e faia se taumafaiga tele, e pei o le tu i luga, fa'aloaloa pe punou.
    – Manana laugutu pursed: mānava i fafo ma ou laugutu fa'agutu e pei o oe fa'aili.
  • Ia malosi atili faaletino. O gaioiga fa'aletino e mafai ona savali, fai fa'ato'aga, savali ile maile, galuega ile fale po'o aau fa'apea le alu ile faleta'alo. Faitau le ta'iala a le NHS ile fa'amalositino nofo.
  • Afai e iai sou ma'i mama, e mafai ona tu'uina atu oe ile a polokalame toe fa'aleleia o le mama (PR). e lau foma'i, ma afai e iai sou fa'afitauli o le fatu o lo'o iai fo'i au'aunaga mo le toe fa'aleleia o le fatu. O nei vasega e fesoasoani ia te oe e pulea ai lou le manava, ia e malosi ma e tele foi le malie.
    Afai ua e manava ona ua le maua le malosi, fesili i lau Foma'i po'o le tausima'i galue e uiga i polokalame fa'asinoala i le lotoifale e lagolago ai tagata e fia fa'amalosi.
  • Inu ma taumafa lelei ma pulea lou mamafa. E mafai e lau foma'i ona fesoasoani ia te oe e su'esu'e pe o le a lou mamafa maloloina e tatau ona i ai. Afai o lo'o e amoina le mamafa tele o le ae mana'omia le tele o taumafaiga e mānava ma fealua'i solo, ma o le a sili atu ona faigata ona pulea ou lagona le manava.
    Afai e maua oe i le ma'i suka, fesili e uiga i mea tau a'oa'oga e fesoasoani ai ia te oe e pulea lou mamafa ma 'ai se mea'ai paleni. E mafai e lau foma'i po'o le tausima'i galue ona fesoasoani ia te oe e su'e au'aunaga lagolago tau taumafa maloloina.
  • Fai togafitiga pe a e lagona le popole pe popole. Afai e leai se falema'i fa'apitoa mo le manava e maua e lou eria lea fesoasoani, fesili i lau Foma'i e fa'asino oe i se faufautua po'o se foma'i fa'afoma'i e mafai ona fesoasoani. O nisi taimi e mafai fo'i ona fesoasoani vaila'au, talanoa la i lau Foma'i e uiga i lenei mea.
  • Fa'aaogā vaila'au sa'o ile ala sa'o.- O nisi le manava e togafitia i le inhaler. Afai e iai sau inhaler ia mautinoa e siaki e se tasi e te iloa le fa'aoga sa'o. Aua e te fefe e fai atu e faataitai ituaiga eseese pe afai e le mafai ona e faʻaauau i le tasi o loʻo ia te oe. Fa'aaoga e pei ona fa'atonuina ai oe. Fesili i lau foma'i po'o le tausima'i mo se fa'amatalaga tusitusia pe fa'afefea ona pulea lou ma'i mama.
  • Afai e te inuina fualaau, capsules po'o vai e pulea ai lou manava ia mautinoa e te iloa pe aisea ua e inu ai ma fesili i lau foma'i tausi soifua maloloina po'o le foma'i pe afai e te le faia. Afai o lou manava e mafua ona o le faaletonu o le fatu atonu e te mana'omia le fetuuna'i o au togafitiga e tusa ai ma lou mamafa ma le tele o le fufula o ou tapuvae. Ia mautinoa e iai sau fuafuaga tusitusia e te malamalama i ai.
  • Afai e iai sau COPD, atonu e iai sau pusa lavea'i e mafai ai ona e vave amata togafitiga pe a iai sau ma'i mumu. E tatau ona sau i taimi uma ma se fuafuaga fa'atino tusitusia e te malamalama ma ioe iai.

E mafai ona fesoasoani le okesene?

O fa'amaoniga e fa'aalia ai e le fesoasoani le okesene i lou le manava pe afai e masani le maualuga o le okesene o lou toto. Ae afai e iai sau tulaga o lona uiga e maualalo le maualuga o le okesene i lou toto, togafitiga o le okesene e mafai ona e maua se lagona lelei ma ola umi.

E mafai e lau foma'i ona faasino oe mo fautuaga ma su'ega. E tatau ona e va'ai i se 'au fa'apitoa e iloilo ou mana'oga ma fa'amautinoa e te fa'aoga saogalemu le okesene. O le a latou mata'ituina lou fa'aogaina o le okesene ma sui lau talavai pe a suia ou mana'oga. Aua ne'i fa'aogaina le okesene e aunoa ma se fautuaga fa'apitoa.

 

Isi faʻamatalaga: