E leaga le susu mo i tatou?

O lea ua talia lautele (WHO taʻiala (2009) ma isi iloiloga talu ai nei e Mark Mendell (2011)) o fale susu e leaga mo le soifua maloloina o le toʻatele o tagata, e aofia ai tagata fomaʻi (aemaise lava i latou e maua i le maʻi fomaʻi) ma i latou e maua i isi gasegase manava. E ese mai le tulaga lamatia o Aspergillus fa'aaliga (ose fa'afitauli fa'apitoa mo tagata e iai tulaga e pei ole COPDABPA ma CPA) e tele isi a'afiaga ile soifua maloloina ile fale susu (fa'ata'ita'iga, isi sigi, manogi, pefu, iniseti ma isi mea). O tamaiti ma tagata matutua e sili ona lamatia.

O lo'o iai fa'amaoniga lelei e fa'apea, o tupe fa'aalu i le fa'aitiitia o le fa'afeiloa'i o fale i le susū ma le fa'atupuina o lo'o iai sona a'afiaga lelei i le soifua maloloina o tagata. Ua le toe avea lea ma mataupu e matua finauina – e leaga le susu mo le soifua maloloina. O le mea tonu lava e uiga i le susu e leaga mo lo tatou soifua maloloina o loʻo finau malosi pea, ae o le i ai o le susu e leai.

O fea e sau ai le susu?

O le tele o fale e mafatia i le susu i se taimi poʻo se isi. I nisi o atunuu e oʻo atu i le 50% o fale e faʻavasegaina o le susu, ae i totonu o atunuʻu mauoa o le tele o fale susu e faʻatulagaina i le 10 - 20%. O nisi o mafuaʻaga e iloagofie, e pei o lologa (faʻateleina i nisi o eria o le lalolagi faʻafetai i le vevela o le lalolagi) poʻo le paʻu tele o paipa i totonu, ae o isi puna o le susu e mafai ona faigofie ona iloa. E aofia ai:

 

  • Lisi vai timu e ala i le puipui i fafo (alavai malepelepe)
  • Pipa paipa (paipa natia)
  • Le taualuga
  • Tu'ia o timuga i puipui
  • Si'i a'e susu

 

Ae ui i lea, e tele isi faʻapogai i totonu o se fale nofoia atonu e te le iloa o mafuaʻaga autu o le susu:

  • Matou (ma a matou fagafao) manava ma afu susu
  • kuka
  • Ta'ele & ta'ele
  • Fa'amamago tagamea i luga o fa'aaisa
  • Tausia o i'a fagafao
  • Fa'agogo fa'agogo

Ua fa'atatauina e mafai ona tu'u e nei punavai 18 lita vai (e pei o le ausa vai) i le ea o le fale masani i le aso!

O fea e alu uma i ai nei ausa vai? I le tele o fale i aso ua mavae sa lava auala mo le ea susu e alu ese mai se fale e aunoa ma se fesoasoani. I le 1970's, o le averesi o le vevela i totonu o se fale i Peretania o loʻo taʻua e 12oC, o se isi itu ona sa itiiti se faamafanafanaga tutotonu ae o se isi itu ona o le a le vevela sa i ai o le a vave ona alu ese e ala i ta'eta'ei ma va i le fausaga o le fale ma i le osooso o le ea vevela e tafe atu i luga o le alaasu o le afi malala! Manatua e tatau ona nonofo uma i le potu e tasi i tafatafa o le afi e taumafai e taofi le vevela i totonu?

I aso nei, matou te faʻamoemoe e sili atu le maualuga o le vevela o le potu ma faʻafetai i le faʻavevela tutotonu, faʻamalama faʻamalama faʻalua, faʻapipiʻi faʻamau faitotoʻa ma faʻamaufaʻailoga fola (e le o taʻua ai le leai o se faʻamalama ea i totonu o fale faʻaonaponei), e masani ona matou maua le vevela o le 18 - 20.oC i le tele o tatou fale ma sili atu ma le tasi le potu i le fale. O le leai o se ea e fa'amauina ai le susu i totonu o o tatou fale, o le maualuga o le vevela o lona uiga e mafai e le ea ona tele le susu.

O nei mea uma e tu'uina ai le vai i totonu o le ea o tatou fale e mafai ona fa'anofoa ma fa'aputu ai so'o se mea e lava le malulu. O nei mea e mafai ona aofia ai puipui malulu fafo (ma puipui i potu e le faʻamafanafanaina), paipa vai malulu, faʻamaʻa malulu malulu, faamalama ma le tele o isi mea. I se taimi e mafai ai ona lava le susu e faʻaleleia ai le tupu aʻe o le limu - o nisi e saʻo i luga o puipui malulu ma o nisi e mafua mai i le faʻafefe o le paʻu i luga o puipui ma isi.

O puipui o lo'o ufiufi i pepa po'o pepa fa'apipi'i pepa fa'apipi'i e lelei atoatoa mo le fa'atupuina o limu pe a lava le susu. O nisi puipui (fa'ata'ita'iga o puipui e tasi le mafiafia o lo'o fa'asaga i fafo, puipui e leai se ala susu) na foliga mai na fausia ma fa'apea o le a fa'ataga le vai e so'a i totonu ma latou galulue lelei ma tumau mago. Ae peita'i, afai e ufiufi e se tasi i se pa'u e le susu e pei o le vali e le porous po'o le pepa puipui, e mafai ona fa'aputu le susu ile puipui ma mafua ai fa'afitauli.

E tele isi fa'ata'ita'iga o mafua'aga o le susu ma e ono faigata tele ona fa'amaonia sa'o. Ua fautuaina tagata e ona fale e fa'afaigaluegaina faufautua susū ma le fa'aeteete, ona o lo'o i ai fa'afitauli i tulaga o galuega i lenei pisinisi i Peretania. O se suʻesuʻega tusiga na tusia e Which! tagata faatau mekasini ia Tesema 2011 faaalia fa'asalalau fa'aletonu o fa'amasinoga i le vaega a nisi o kamupani fa'amaonia susū tetele. O le tele (5 mai le 11 kamupani na fa'ata'ita'iina) na tu'uina atu fautuaga leaga ma galuega taugata ma le le mana'omia fautuaina

Matou te fautua atu e fa'afeso'ota'i se fuafanua fa'apitoa atoatoa ae e mafai ona faigata. O se faiga masani mo tagata faigaluega o kamupani fa'amausūsū e fa'aigoaina i latou o 'fuafanua susū' ma tusi i tua o latou igoa; a sili ona leaga e mafai ona fa'apea ua na'o latou pasia se vasega pu'upu'u (3 aso a'oa'oga) i su'esu'ega su'esu'e ma toe fa'aleleia. O le toʻatele o le a iai se poto masani faʻaopoopo ma o le a maualuga le agavaa ae o loʻo i ai se faʻamaoniga malosi mai le Which! su'esu'e uma e le'o pei ona tatau ai. E tatau ona su'esu'e se Fu'ai Faufale fa'apitoa mo le tolu tausaga i le fa'ailoga tikeri (o le mea moni latou te su'esu'e mo le isi lua tausaga e ulufale ai i se Iunivesite i le tulaga muamua) e amata ai ona a'oa'oina lana matata. Fa'aaogāina o le upu 'Su'esu'e' e tele uiga i totonu o Peretania!

O le Royal Institution of Chartered Surveyors (se fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo e fa'amauina tulaga fa'ata'atia i le lalolagi atoa) ma le Inisetiute o Fuafanua Faapitoa ma Inisinia (fa'apitoa i Peretania) e mafai ona fautua ile su'eina o se fuafanua talafeagai mo ou mana'oga.