Malamalama i le Fa'afefea ona Fa'asagatau Atu o Tatou Mama ma Fuga
Saunia e Lauren Amphlett

O sela epithelial ea (AECs) o se vaega autu o le manava o le tagata: O le laina muamua o le puipuiga mai faʻamaʻi pipisi i luga ole ea e pei ole Aspergillus fumigatus (Af), AECs e taua tele i le amataina o le puipuiga o le talimalo ma le puleaina o tali puipuia ma e taua i le faatumauina. soifua maloloina o le manava ma le puipuia o faʻamaʻi pipisi e mafai ona oʻo atu ai i tulaga e pei o le aspergillosis. O suʻesuʻega a le Iunivesite o Manchester Dr Margherita Bertuzzi ma lana 'au na taumafai e malamalama pe faʻafefea ona faʻafefea e AECs Af ma mea e oʻo atu ai i faʻafitauli i nei puipuiga, aemaise lava i tagata taʻitoʻatasi o loʻo i lalo o le soifua maloloina. 

O galuega muamua a Dr Bertuzzi ma lana 'au na fa'aalia ai e aoga tele le AEC i le taofia o le ga'o mai le fa'aleagaina pe a fa'agaoioi lelei. Ae ui i lea, i tagata e maualuga atu le lamatiaga, pei oi latou e vaivai le puipuiga o le tino poʻo tulaga mama o loʻo i ai, afai e le o saʻo lelei nei sela, e mafai e le gaʻo ona faʻaogaina lenei tulaga.

O lenei su'esu'ega fou a Dr Bertuzzi ma lana 'au na fa'amoemoe e su'esu'e pe fa'apefea ona taofia e le AEC le ga'o i tagata soifua maloloina ma mea e fa'aletonu i tagata e mama'i. Sa va'ava'ai toto'a le 'au i le fegalegaleai i le va o sela ma sela mama mai tagata soifua maloloina ma i latou e iai fa'ama'i. I le faʻaaogaina o metotia faʻasaienisi, na mafai ai e le 'au ona mataʻituina fegalegaleaiga i le va o sela mama ma le gaʻo i se tulaga sili ona auiliili.

O Mea na Latou Maua 

O fa'ata'ita'iga na fa'aalia ai e taua tele le tulaga o le tuputupu a'e o le ga'o ma e iai fo'i le sao o le ga'o ga'o - mannose (se suka) i le faagasologa.

Aemaise lava, na latou iloa ai o le gaʻo e sili atu ona faʻaaogaina e sela mama pe a tuputupu aʻe mo ni nai itula pe a faʻatusatusa i le taimi na o se spore fou. O fulafula fulafula spores na lokaina i le 3 ma le 6 itula o le germination e 2-paiga e sili atu ona faigofie i totonu nai lo na loka i le 0 itula. Na latou faailoa mai foi o se mole mole suka e taʻua o le mannose i luga o le gaʻo e tele sona sao i lenei faagasologa. 

O le mannose o se ituaiga mole mole suka e mafai ona maua i luga o sela eseese, e aofia ai ma siama e pei o Aspergillus fumigatus. O lenei suka e iai sona sao taua i fegalegaleaiga i le va o le gale ma sela o le tagata talimalo, aemaise lava le AEC o loʻo faʻapipiʻi ai mama. I le soifua maloloina o le tali atu, o le mannose i luga o le pito i luga o pathogens e mafai ona iloa e le mannose receptors i luga o sela puipuia, faʻaosoina se faasologa o tali puipuia e faʻamoemoe e faʻaumatia le pathogen. Ae ui i lea, o le Aspergillus fumigatus ua tupu aʻe e faʻaogaina lenei fesoʻotaʻiga, faʻatagaina e pipii atu ma osofaʻia sela mama sili atu ona lelei. O le iai o le mannose i luga o le ga'o e fa'afaigofie ai ona fusifusia i le mannose-binding lectins (MBLs) (porotini e pipii faapitoa i le mannose) i luga o sela o le mama. O le fusifusia lea e mafai ona fa'atupuina ai le fa'aulufaleina o le ga'o i totonu o sela mama, lea e mafai ona nofo ai ma ono mafua ai fa'ama'i.

O suʻesuʻega na faʻaalia ai le mafai ona faʻaogaina lenei fegalegaleaiga e avea o se auala e faʻafefe ai faʻamaʻi pipisi. I le fa'aopoopoina o le mannose po'o le mannose-binding lectins e pei o le Concanavalin A, e mafai e tagata su'esu'e ona fa'aitiitia le malosi o le ga'o e osofa'ia sela mama. O lenei faʻaitiitiga na ausia e ala i le "tautava" ma le gaʻo mo nofoaga o loʻo fusifusia ai i luga o sela mama poʻo le poloka saʻo o le fungal mannose, ma faʻafefe ai fegalegaleaiga e faʻafaigofie ai faʻamaʻi pipisi.

Aisea e taua ai?

O le malamalama i nei feso'ota'iga e maua ai e i tatou ni fa'amatalaga taua ile auala e puipuia ai i tatou e o tatou māmā mai fa'ama'i fa'ama'i ma mea e fa'aletonu i tagata e a'afia i ia fa'ama'i. O lenei malamalama e mafai ona fesoasoani i le fatuina o togafitiga fou e tetee atu ai i faʻamaʻi e pei ole Aspergillus fumigatus.

E mafai ona e faitau i le aotelega atoa iinei.