Le taua o microbiome
Saunia e GAtherton
Microbiomes o meaola ninii uma (bacteria, fungi, viruses etc.) o loʻo iai i totonu o se vaega faapitoa o le tino. E maua ia mea i nofoaga e pei o le gutu, mama ma le gutu ma microbiome i vaega eseese o loʻo faia i se tufatufa eseese o ituaiga. E aoga mo o tatou tino ma fa'aaafia ai le tele o mea e pei o le puipuiga o le tino, soifua maloloina o le mafaufau ma le soifua maloloina o le manava. I le averesi o tagata soifua maloloina, o nei ituaiga eseese o loʻo i ai i se paleni faʻatulafonoina e faʻatino ai galuega eseese ma faʻamanuiaina le soifua maloloina - latou te maua ai meaʻai e le mafai ona tatou faia mo i tatou lava. O le le paleni (e ta'ua o le dysbiosis) i le va o ituaiga o meaola ninii o lo'o i ai e matua feso'ota'i ma fa'ama'i.

Va'ai atili e uiga i microbiome i luga o lenei itulau - https://aspergillosis.org/the-host-its-microbiome-and-their-aspergillosis/?highlight=microbiomes

Ole microbiome ole gut – soifua maloloina ole mafaufau & ole puipuiga ole tino

Ole microbiome e sili ona su'esu'eina ole ga'o. I totonu o le manava e tusa ma le 100 trillion (100 000 000 000 000!) siama e tusa ma le 1000 ituaiga eseese. O nei siama e mafai ona fesoʻotaʻi ma le faiʻai e ala i se mea e taʻua o le microbiota-gut-brain axis, lea e faʻamatalaina ai le va o le faiʻai ma le gut. E mafai e le gutu ona auina atu feʻau i le faiʻai i foliga o vailaʻau (e taʻua o le neurotransmitters) e feoaʻi i neura ma ala atu i le toto e oʻo atu i le faiʻai e iai a latou aʻafiaga. O nei neurotransmitters e gaosia e siama e ola i totonu o le gutu.

O le gut microbiome o se faʻatonuga o le atuatuvale ma le popole ma e iai sona aafiaga malosi i lagona ma le atuatuvale. Ua fa'aalia lenei mea i le tele o su'esu'ega. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega o isumu ua faʻaalia ai oi latou e leai ni microbiome o le gutu (ua taʻua o isumu e leai ni siama) e matuaʻi le malosi le tali atu i le popole pe a faʻatusatusa i isumu e iai le microbiome.[1]. O le mea e malie ai, o lenei tali maualuga na faʻaititia ina ua maeʻa le faʻaopoopoina o se siama gut nofomau e taʻua Bifidobacterium. O lenei ituaiga, faatasi ai ma se isi ituaiga autu e ta'ua Lactobacillus, ua faʻaalia e faʻaitiitia ai le popole i tagata[2]. Faecal microbiota transplantation (FMT) ose fa'agasologa lea e fa'apipi'i ai fe'au mai se tagata foa'i soifua maloloina i se tagata e maua e toe fa'afo'i le paleni o siama i totonu o latou gutu. FMT faʻataʻitaʻiga na faia mai tagata mamaʻi maloloina ia i latou o loʻo i ai faʻafitauli faʻavaivai ma popole-pei ma le isi itu; i tulaga uma, o tagata mamaʻi na lipotia mai le faʻaitiitia o faʻamaoniga pe a uma ona maua le faʻauluina ma tagata soifua maloloina na lipotia mai le faʻateleina o faʻamaoniga.[3]. Ma le mea mulimuli, o le serotonin o se hormone e galue i le faiʻai e mafua ai lagona lelei ma fiafia. O lenei hormone e gaosia e le gut bacteria ma, o le mea moni, e tusa ma le 90% o le serotonin o le tino e faia e nei siama.[4]. O nai fa'ata'ita'iga ia e fa'aalia ai le a'afiaga o siama o le manava i le soifua maloloina o le mafaufau.

Mo le faitau atili e uiga i le aʻafiaga o le gut microbiome i le soifua maloloina o le mafaufau, siaki lenei tusiga e le BBC - https://bbc.in/3npHwet

O lo tatou puipuiga (e pei o le faiga e fesoasoani ia i tatou e tetee atu i fa'ama'i) e a'afia fo'i ile gut microbiome. E mafai e le tele o siama gut ona fa'aosofia le puipuia o sela (sel T) e fa'apitoa i totonu o se ituaiga sela fa'apitoa e ta'ua o le T regulatory cell (po'o Tregs). O Tregs e taofia ai le puipuiga o le tino ma o le mea lea e fa'ateleina ai fa'a'i (eg eczema) e mafai ona tupu mai le fa'aitiitia o le fa'agaoioia o nei sela puipuia. I totonu o le manava, o nisi siama e mafai ona faʻagaoioia Tregs. O lo'o fa'ailoa mai ai le avanoa e tu'uina atu ai nei ituaiga i tagata mama'i o lo'o i ai le malosi tele o tali fa'ama'i e fesoasoani e fa'amama ai le allergy ma le mumū. O lenei manatu o loʻo maua mai iʻuga muamua e faʻamalosia, mo se faʻataʻitaʻiga i le eczema, https://nationaleczema.org/topical-microbiome/. Va'ai fo'i ile vaega ile fa'ai'uga ile probiotics.

Ma'ema'e & gut microbiome - allergy ma le sela

O alalaupapa pito i lalo o lo'o nonofo ai le faitau aofa'i o meaola ninii - e ta'ua o le mama microbiome. O le faiga o lenei microbiome e ese mai i le gutu. E itiiti lava siama o loʻo i totonu o mama pe a faʻatusatusa i le manava ma o lenei siosiomaga e sili atu ona faigata ona suʻesuʻeina, aemaise lava ona o auala e maua ai faʻataʻitaʻiga mama e faʻafefe. Na talitonu muamua o le mama o se siosiomaga faʻamaʻi e leai se siama ma e leʻi maua le microbiome o le mama seia oʻo i tausaga talu ai, o le mea lea, e itiiti ifo le iloa e uiga i lenei faitau aofaʻi pe a faʻatusatusa i le gutu.

O le mea ua iloa o le mama microbiome e fai sona sao i le soifua maloloina o le manava ma o le faʻaitiitia o le eseesega o ituaiga microbe e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi - faʻatasi ai ma le faʻaitiitia o le eseesega e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi sili atu ona ogaoga. O le mea taua, o le mama microbiome e feso'ota'i i le gut microbiome e ala i le mama-gut axis ma fa'ama'i manava ma le manava e masani ona i ai fa'atasi. E fesoʻotaʻi le lua e ala i le puipuiga ma fesoʻotaʻiga e tupu, e pei o le gutu ma le faiʻai, e ala i avefeʻau vailaʻau. O lona uiga o suiga i le gut microbiome e foliga mai e iai se a'afiaga i tali o le ma'i o le ea ma le sela. O le tele o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o tagata maʻi asthmatic e iai le suiga o ituaiga o meaola i totonu o latou mama ma gut microbiome pe a faʻatusatusa i se tagata e le o le asthmatic, ma o lenei le paleni e manatu e saofagā i le hypersensitivity ma le hyperreactivity o le immune system.

Tasi ituaiga siama e ta'ua Bacteroides fragilis (B. fragilis) ua faʻaalia i faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o isumu (faʻamoemoe e faʻataʻitaʻiina le fomaʻi) e faʻatonutonu le paleni i le va o le ituaiga o tali puipuia e gaosia e le tino.[5]. O tali fa'ama'i fa'ama'i e maua mai i se ala fa'apitoa (e ta'ua o le ala o le Th2) ae o tali e le fa'ama'i e maua mai i se ala ese (Th1). E taua tele lenei ituaiga siama aua e pulea le paleni i le va o nei auala e lua ina ia mautinoa e leai se tasi o tali e pule. B. fragilis fa'alagolago i se ga'o e ta'ua o le N-glycan ma o le gaosiga o le N-glycan e fa'aitiitia i tagata mama'i e maua i le sela tuga[6]. O le mea lea e faigata ai B.fragilis e tupu a'e ina ia fa'apea e sili atu le tali atu i le ma'i (Th2) pe a fa'aitiitia le fa'atonutonuina o le paleni i le va o auala e lua. O se tasi lea o fa'ata'ita'iga o le taua tele o siama o le gutu i se fa'ama'i pei o le ma'i sela.

Kiliki lenei so'oga e faitau atili ai e uiga i le feso'ota'iga gut-mama ma lona taua ile COVID-19 - https://bit.ly/3FooPOp

Le lumanaʻi - probiotics, FMT ma suʻesuʻega

Probiotics o lo'o fa'auigaina 'o meaola nini'i ola lea pe a tu'uina atu i se aofa'iga talafeagai e maua ai se manuia fa'alesoifua maloloina i le tagata talimalo (tagata)'. E 'ese'ese fo'i fo'i ma fa'aaogā mo fa'amanuiaga fa'alesoifua maloloina eseese, ae ese'ese fo'i e eseese tu'uga o siama.

Probiotics na su'esu'eina i tausaga talu ai mo le fa'aogaina i tagata mama'i ma'i ma'i ma'i. O nisi o fa'ata'ita'iga ua faia e fa'ata'ita'i ai vaila'au fa'ama'i e fai ma togafiti mo le sela ma ua fa'amaonia le manuia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tasi suʻesuʻega na tuʻuina atu ai faʻamaʻi i le 160 tamaiti fomaʻi mai le 6-18 tausaga o ni pusa mo le 3 masina; o fa'ai'uga na fa'aalia ai o tagata mama'i na fa'aitiitia le ma'i foma'i, fa'aleleia le pulea o le sela, fa'atuputeleina le maualuga o le tafe o le manava ma fa'aitiitia le maualuga o le IgE (se fa'ailoga o le allergy).[7]. O le mea moni, o le tele o suʻesuʻega na faia i lenei autu na i ai i isumu poʻo tamaiti ma e le o gatasi taunuuga, o lea e manaʻomia ai nisi suʻesuʻega i lenei vaega aʻo leʻi mafai ona fautuaina le probiotics e fai ma togafitiga.

FMT ose fa'amautu togafitiga lelei mo Clostridium difficile fa'ama'i pipisi, ae e le'i mae'a su'esu'eina su'esu'ega i fa'ama'i fa'ama'i. O lo'o fa'aauau pea le fa'ata'ita'iga a le falema'i mo le FMT fa'apipi'i gutu ile togafitiga ole ma'i pinati ma ua mae'a le vaega I ae e le'i fa'asalalauina fa'ai'uga. A'o fa'atuputeleina nei fa'ata'ita'iga, e foliga mai o le a o'o atu i le ma'i sela ma e ono o'o fo'i i le ma'i. Aspergillus-lagona. E pei ona iai, e iai le tetee i ia tofotofoga e pei ona tetee ai nisi tagata, po o le 'faatauaina' e le manatu o le fesiitaiga o le fe'au mai le tasi tagata i le isi. Ae ui i lea, o le mea moni, o le FMT e le o se faʻaliliuga o feces, ae o microbiota mai le manava. E le gata i lea, e le o faʻataʻitaʻiga uma a le FMT na i ai ni taunuuga lelei - o se faʻataʻitaʻiga i tagata mamaʻi toto toto toto toto na faʻamaonia na faʻamaonia le oti mo se tasi tagata na mauaina se faʻataʻitaʻiga foaʻi e leʻi suʻesuʻeina mo se ituaiga o fualaau faasaina. E.coli [8]. O suʻesuʻega a le FMT mo allergy o loʻo i ai pea i le amataga ma e manaʻomia nisi suʻesuʻega e faʻamautinoa ai lona saogalemu, ae leai se masalosalo e iai sona gafatia tele mo le lumanaʻi.

Ae ui i lea, o le faatumauina o le paleni lelei o siama i totonu o lou gutu ma mama microbiome e taua mo le soifua maloloina ma le soifua manuia o tagata uma. E fesoasoani lea i le iai o se taumafa paleni maloloina e tele alava ma 'ai mea'ai o lo'o iai le tele o siama aoga e pei o le yoghurt masani po'o le kefir. E ui lava e leʻi fautuaina muamua e avea ma togafitiga e le NHS, atonu e te manaʻo e mafaufau ave se probiotic. Ae ui i lea, e tatau ona e nofouta o probiotics ua manatu o meaʻai faaopoopo e ese mai i vailaʻau ma o le gaosiga o nei oloa e le faʻatulafonoina, o lona uiga e le mafai ona e mautinoa o loʻo i ai siama o loʻo taʻua i luga o le igoa. E taua foi le matauina o probiotics o loʻo faʻaaogaina i faʻataʻitaʻiga falemaʻi e foliga mai e sili atu le aoga nai lo mea e mafai ona faʻatau i luga o le fata aua atonu o loʻo i ai se fua maualuga ma sili atu ituaiga.

O lo'o iai fa'amaoniga lelei e fa'apea o le fa'aaogaina o le probiotic a'o fa'aaoga vaila'au fa'ama'i e aoga e fa'aitiitia ai le manava tatā e fa'atatau i vaila'au fa'ama'i, ae toe fai fo'i, e le'i o se togafitiga fautuaina. O ituaiga autu e va'ai iai Lactobacillus (L) rhamnosus. L. acidophilus ma L. o le fale. E le gata i lea, Bifidobacterium (B) lactis ma Saccharomyces (S) boulardii. Ina ia mafai ona aoga nei probiotics, e manaʻomia se fua ole 10 piliona (10^10) cfu (bacteria). Afai e le o ta'u mai e le oloa le fua, e foliga mai e le lava le siama e maua ai se aafiaga taua. E le gata i lea, o le fua o le auala e sili atu i le 10 piliona e le aoga ma e ono mafua ai aʻafiaga faʻalesoifua maloloina e pei o le tiga o le manava. O se su'esu'ega na faia i Netherlands na tu'ufa'atasia ai se lisi o vaila'au fa'ata'ita'i fautuaina mai fale gaosi oloa eseese mo le togafitia o le manava a'o inuina vaila'au fa'ama'i. O lenei suʻesuʻega e leʻi faia i Peretania e le mafai ona maua uma nei probiotics ae e aoga le vaʻaia. Va'ai le lisi lea iinei. Manatua o le tolu-fetu fua e sili ona lelei, ae o le tasi-fetu fua fa'atatau e aoga pea le fautuaga.

I le fa'ai'uga, matou te iloa o microbiome e matua taua tele mo lo tatou soifua maloloina, o lea ia va'ai lelei lau mea i le tele e te mafaia.

E te fia iloa po'o le a se mea'ai mo le manava maloloina? Mulimuli i le so'oga lea- https://bbc.in/31Rhfx1

 

[1] https://physoc.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1113/jphysiol.2004.063388

[2] https://www.cambridge.org/core/journals/british-journal-of-nutrition/article/assessment-of-psychotropiclike-properties-of-a-probiotic-formulation-lactobacillus-helveticus-r0052-and-bifidobacterium-longum-r0175-in-rats-and-human-subjects/2BD9977C6DB7EA40FC9FFA1933C024EA

[3] https://bmcpsychiatry.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12888-020-02654-5

[4] https://ieeexplore.ieee.org/document/8110878

[5] https://academic.oup.com/glycob/article/25/4/368/1988548

[6] https://www.researchgate.net/publication/233880834_Transcriptome_analysis_reveals_upregulation_of_bitter_taste_receptors_in_severe_asthmatics

[7] Le aoga o le fa'atonuga o le Lactobacillus i Tamaiti A'oga-A'oga e maua i le Asthma: Fa'ata'ita'iga Fa'ata'ita'i, Fa'atonu Placebo - PubMed (nih.gov)

[8] https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa1910437?query=featured_home