Više o mikrobiomima pogledajte na ovoj stranici – https://aspergillosis.org/the-host-its-microbiome-and-their-aspergillosis/?highlight=microbiomes
Mikrobiom crijeva – mentalno zdravlje i imunološki sustav
Najdobro proučavan mikrobiom je crijevni. U crijevima postoji oko 100 trilijuna (100 000 000 000 000!) bakterija oko 1000 različitih vrsta. Ove bakterije mogu komunicirati s mozgom putem nečega što se zove os mikrobiota-crijevo-mozak, što opisuje dvosmjernu interakciju između mozga i crijeva. Crijeva je sposobna slati poruke u mozak u obliku kemikalija (zvanih neurotransmiteri) koje putuju duž živaca i kroz krvotok kako bi došle do mozga gdje imaju različite učinke. Ove neurotransmitere proizvode bakterije koje žive u crijevima.
Mikrobiom crijeva je regulator razine stresa i anksioznosti te ima snažan utjecaj na raspoloženje i depresiju. To je pokazano kroz nekoliko studija. Na primjer, studije na miševima pokazale su da oni koji nemaju crijevni mikrobiom (koji se nazivaju miševi bez klica) imaju abnormalno jak odgovor na stres u usporedbi s miševima koji imaju crijevni mikrobiom[1]. Zanimljivo je da je ovaj pojačani odgovor smanjen nakon dodavanja rezidentne crijevne bakterije tzv Bifidobacterium. Ova vrsta, zajedno s još jednom ključnom vrstom tzv Lactobacillus, pokazalo se da značajno smanjuje anksioznost kod ljudi[2]. Transplantacija fekalne mikrobiote (FMT) je proces u kojem se izmet zdravog donora transplantira u primatelja kako bi se uspostavila ravnoteža bakterija u crijevima. FMT eksperimenti su izvedeni od zdravih pacijenata do onih sa simptomima depresije i anksioznosti i obrnuto; u svakom slučaju, bolesni pacijenti su prijavili smanjenje simptoma nakon transplantacije, a zdravi pacijenti prijavili su povećanje simptoma[3]. Konačno, serotonin je hormon koji djeluje u mozgu i izaziva pozitivno i veselo raspoloženje. Ovaj hormon proizvode crijevne bakterije i, zapravo, oko 90% tjelesnog serotonina stvaraju te bakterije[4]. Ovo je samo nekoliko primjera koji pokazuju utjecaj crijevnih bakterija na mentalno zdravlje.
Da biste pročitali više o utjecaju crijevnog mikrobioma na mentalno zdravlje, pogledajte ovaj članak BBC-a – https://bbc.in/3npHwet
Na naš imunološki sustav (tj. sustav koji nam pomaže u borbi protiv infekcije) također utječe crijevni mikrobiom. Različite crijevne bakterije mogu stimulirati imunološke stanice (T stanice) da se specijaliziraju za specifičnu vrstu stanica koje se nazivaju T regulatorne stanice (ili Tregs). Tregovi potiskuju imunološki sustav i stoga se zbog smanjene aktivacije tih imunoloških stanica mogu razviti pretjerane alergijske reakcije (npr. ekcem). U crijevima su neke bakterije sposobne aktivirati Tregs. To sugerira mogućnost davanja ovih vrsta pacijentima s pretjerano aktivnim alergijskim odgovorima kako bi se olakšala alergija i upala. Ova hipoteza daje početne rezultate koji su ohrabrujući, na primjer kod ekcema, https://nationaleczema.org/topical-microbiome/. Također pogledajte odjeljak na kraju o probioticima.
Mikrobiom pluća i crijeva – alergija i astma
Donji dišni putovi dom su različite populacije mikroorganizama - zvanog mikrobiom pluća. Sastav ovog mikrobioma razlikuje se od sastava crijeva. U plućima je prisutno mnogo manje bakterija u usporedbi s crijevima i ovo okruženje je mnogo teže proučavati, uglavnom zato što su metode dobivanja uzoraka pluća invazivne. U početku se vjerovalo da su pluća sterilno okruženje bez bakterija, a mikrobiom pluća nije otkriven sve do posljednjih godina, stoga se o ovoj populaciji zna mnogo manje u odnosu na crijeva.
Ono što je poznato je da mikrobiom pluća ima ulogu u zdravlju dišnog sustava i smanjena raznolikost vrsta mikroba povezana je s bolešću – s većim smanjenjem raznolikosti povezano je s težim bolestima. Važno je da je mikrobiom pluća povezan s mikrobiomom crijeva preko osi pluća i crijeva, a respiratorne i gastrointestinalne bolesti često su prisutne zajedno. To dvoje je povezano imunološkim sustavom i komunikacija se odvija, kao i s crijevima i mozgom, putem kemijskih glasnika. To znači da se čini da promjene u crijevnom mikrobiomu imaju učinak na alergijske reakcije dišnih putova i astmu. Nekoliko studija pokazalo je da pacijenti s astmom imaju promijenjen raspon vrsta u mikrobiomima pluća i crijeva u usporedbi s neastmatičarima, a smatra se da ta neravnoteža doprinosi preosjetljivosti i hiperreaktivnosti imunološkog sustava.
Jedna vrsta bakterija tzv Bacteroides fragilis (B. fragilis) je pokazano na eksperimentalnim modelima miševa (namijenjenih za simulaciju astme) da regulira ravnotežu između vrste imunološkog odgovora koji tijelo proizvodi[5]. Alergijske upalne odgovore proizvodi specifični put (koji se naziva Th2 put), dok nealergijski imunološki odgovori proizvodi drugačiji put (Th1). Ova vrsta bakterija je važna jer kontrolira ravnotežu između ova dva puta kako bi se osiguralo da niti jedan od odgovora ne postane dominantan. B. fragilis oslanja se na ugljikohidrat zvan N-glikan i proizvodnja N-glikana je smanjena u bolesnika s teškom astmom[6]. To otežava za B.fragilis rasti pa je vjerojatnije da bi alergijski (Th2) odgovor mogao dominirati jer ravnoteža između ta dva puta postaje manje regulirana. Ovo je jedan primjer koliko crijevne bakterije mogu biti važne u bolesti poput alergijske astme.
Kliknite ovu poveznicu da pročitate više o povezanosti crijeva i pluća i njenoj važnosti za COVID-19 – https://bit.ly/3FooPOp
Budućnost – probiotici, FMT i istraživanja
Probiotici su definirani kao "živi mikroorganizmi koji kada se daju u odgovarajućim količinama daju zdravstvenu korist domaćinu (osobi)". Dolaze u različitim oblicima i uzimaju se za različite zdravstvene prednosti, pri čemu različite imaju različite sastave bakterija.
Probiotici su proučavani posljednjih godina za primjenu u astmatičnih bolesnika s alergijskom senzibilizacijom. Provedeni su neki eksperimenti kako bi se testirali probiotici kao lijek za astmu i pokazali su se uspješnim. Na primjer, jedna studija dala je probiotike 160 astmatične djece u dobi od 6-18 godina u obliku kapsula tijekom 3 mjeseca; rezultati su pokazali da su pacijenti imali smanjenu težinu astme, poboljšanu kontrolu astme, povećanu vršnu brzinu izdisaja i smanjenu razinu IgE (markera alergije)[7]. Značajno je da su mnoge studije provedene na ovu temu provedene na miševima ili djeci i rezultati su nedosljedni, pa je potrebno više istraživanja u ovom području prije nego što se probiotici mogu preporučiti kao tretman.
FMT je dokazano učinkovit tretman za Clostridium difficile infekcije, ali pokusi još nisu u potpunosti proučeni kod alergijskih bolesti. Trenutno je u tijeku kliničko ispitivanje za oralni inkapsulirani FMT u liječenju alergije na kikiriki i faza I je završena, ali rezultati još nisu objavljeni. Kako ti pokusi postaju sve brojniji, vjerojatno će se proširiti na alergijsku astmu, a možda čak i na alergijsku Aspergillus-preosjetljivost. Kako sada stoji, postoji određeni otpor takvim iskušenjima jer se neki ljudi protive ideji prenošenja stolice s jedne osobe na drugu ili su je 'zaluđeni'. Međutim, u stvarnosti, FMT nije transplantacija fekalija, već mikrobiote iz crijeva. Nadalje, nisu sva ispitivanja FMT-a imala pozitivne ishode – ispitivanje na pacijentima s transplantiranim hematopoetskim matičnim stanicama pokazalo se kobnim za jednog muškarca koji je primio uzorak donora koji nije bio testiran na vrstu rezistentne na lijekove. E. coli [8]. Istraživanje FMT za alergiju još je u ranoj fazi i potrebno je više istraživanja kako bi se osigurala njegova sigurnost, ali nema sumnje da ima veliki potencijal za budućnost.
Ipak, održavanje zdrave ravnoteže bakterija u mikrobiomima crijeva i pluća važno je za svačije zdravlje i dobrobit. Tome pomaže postojanje a zdrava uravnotežena prehrana koja sadrži puno vlakana i jesti hranu koja sadrži puno korisnih bakterija poput prirodnog jogurta ili kefira. Iako ih NHS prethodno ne preporučuje kao liječenje, možda biste trebali razmisliti uzimanje probiotika. Međutim, morate biti svjesni da se probiotici smatraju dodacima prehrani za razliku od lijekova i stoga proizvodnja ovih proizvoda nije regulirana, što znači da ne možete biti sigurni da sadrže bakterije navedene na etiketi. Također je vrijedno napomenuti da će probiotici koji se koriste u kliničkim ispitivanjima vjerojatno biti učinkovitiji od onih koji se mogu kupiti u slobodnoj prodaji jer vjerojatno sadrže veću dozu i više vrsta.
Postoje dobri dokazi da je uzimanje probiotika tijekom uzimanja antibiotika učinkovito u smanjenju proljeva povezanog s antibioticima, ali opet, ovo još nije preporučeno liječenje. Glavne vrste na koje treba obratiti pažnju su Lactobacillus (L) rhamnosus. L. acidophilus i L.casei. Isto tako, Bifidobacterium (B) lactis i Saccharomyces (S) boulardii. Da bi ovi probiotici bili učinkoviti, potrebna je doza od 10 milijardi (10^10) cfu (bakterija). Ako na proizvodu nije navedena doza, vjerojatno je da ne sadrži dovoljno bakterija da bi imao značajan učinak. Nadalje, doza od preko 10 milijardi nije korisna i može uzrokovati štetne zdravstvene učinke kao što je bol u trbuhu. Studija provedena u Nizozemskoj sastavila je popis preporučenih probiotika različitih proizvođača za liječenje proljeva tijekom uzimanja antibiotika. Ova studija nije provedena u Velikoj Britaniji, tako da svi ovi probiotici možda nisu dostupni ovdje, ali vrijedi ih vidjeti. Pogledajte ovaj popis ovdje. Imajte na umu da je ocjena s tri zvjezdice najbolja, ali ocjena s jednom zvjezdicom je ipak vrijedna preporuke.
Da zaključimo, znamo da su mikrobiomi iznimno važni za naše zdravlje, stoga pazite na svoje koliko možete.
Želite znati što jesti za zdrava crijeva? Slijedite ovu poveznicu - https://bbc.in/31Rhfx1
[1] https://physoc.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1113/jphysiol.2004.063388
[2] https://www.cambridge.org/core/journals/british-journal-of-nutrition/article/assessment-of-psychotropiclike-properties-of-a-probiotic-formulation-lactobacillus-helveticus-r0052-and-bifidobacterium-longum-r0175-in-rats-and-human-subjects/2BD9977C6DB7EA40FC9FFA1933C024EA
[3] https://bmcpsychiatry.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12888-020-02654-5
[4] https://ieeexplore.ieee.org/document/8110878
[5] https://academic.oup.com/glycob/article/25/4/368/1988548
[6] https://www.researchgate.net/publication/233880834_Transcriptome_analysis_reveals_upregulation_of_bitter_taste_receptors_in_severe_asthmatics
[7] Učinkovitost primjene laktobacila kod djece školske dobi s astmom: randomizirano, placebom kontrolirano ispitivanje – PubMed (nih.gov)
[8] https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa1910437?query=featured_home